Naša djelovanja su naša budućnost

Naša djelovanja su naša budućnost

Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda, utemeljena je 16. listopada 1945. godine u Quebecu (Kanada), s ciljem poboljšanja razine prehrane i standarda te unapređenja poljoprivredne proizvodnje i života u seoskim zajednicama. Svjetski dan hrane (World Food Day) utemeljen je 1979. godine od zemalja članica Organizacije za prehranu i poljoprivredu u znak obilježavanja dana osnutka FAO-a na dan 16. listopada. Unatoč pokušajima da se smanji broj pothranjenih u svijetu, službeni podatci ne idu tome u prilog. Svjetska organizacija za hranu izvješćuje kako će svijet do 2050. godine morati proizvoditi 70% više hrane kako bi mogao nahraniti novih 2,3 milijardi ljudi kojih će prema UN-ovim predviđanjima biti ukupno 9,2 milijarde! Sve je više ljudi na svijetu gladno, a ako se ne poduzmu određene mjere, situacija bi mogla biti još i gora.

Sve veća glad u svijetu

Svake godine Svjetska organizacija za hranu povodom Svjetskog dana hrane predlaže različite tematske akcije kao što su: sigurnost hrane u svijetu, poticanje poljoprivredne proizvodnje kroz državne poticaje, izazovi klimatskih promjena, no, potrebe za hranom sve su veće, jer potražnja za hranom raste brže nego li ponuda, što je posljedica povećanja svjetske populacije s jedne strane, a s druge strane ekonomski napredak bogatijih država te njihovo traženje novih izvora energija ignorirajući uzgoj poljoprivrednih kultura za prehranu.

Svjetska organizacija za hranu želi da se u cijelom svijetu, a najviše u razvijenim zemljama kroz razne humanitarne aktivnosti prenese poruka kako je vrijeme da se učini nešto oko problema gladi u svijetu. Cilj je kampanje povećati svijest te mobilizirati svjetska financijska sredstva, tj. ulaganje u projekte koji će doprinijeti većoj proizvodnji hrane u smislu angažiranja stanovništva u njezinoj proizvodnji. Pomoću donacija koje pristižu tijekom kampanja potiče se otvaranje malih projekata, a koji bi trebali pomoći siromašnim poljoprivrednicima da uzgoje više hrane i da ju uspješno plasiraju na tržište, a time i da stvore dovoljnu dobit za kupovinu hrane za prehranu svojih obitelji.

Osigurati hranu za sve

Svjetski dan hrane ima jedan cilj: 0% gladi do 2030. godine koji se može ostvariti samo zajedničkim radom i trudom, a koji se temelji na osam razloga:

  • 0% gladi može spasiti živote 3,1 milijuna djece svake godine.
  • Dobro uhranjene majke imaju zdraviju djecu jačeg imunološkog sustava.
  • Završetak dječje pothranjenosti bi mogao povećati bruto dohodak zemalja u razvoju za 16,5%.
  • Svaka se kuna uložena u prevenciju gladi može vratiti višestruko, u iznosu od 15 do 140 kuna.
  • Primjerena prehrana u ranoj dobi mogla bi značiti 46% većeg osobnog dohotka kasnije u životu.
  • Eliminacijom nedostatka željeza u krvi mogla bi se ojačati produktivnost na radnom mjestu za 20%.
  • Zaustavljanjem smrtnosti povezane s prehranom djece mogla bi se povećati radna snaga za 9,4%.
  • 0% gladi može osigurati sigurniji, bolji svijet za sve.

Želi se potaknuti pozornost na proizvodnju hrane i stimulirati napore koje provode međunarodne i nacionalne institucije. Potaknuti gospodarsku i tehničku suradnju među zemljama u razvoju te potaknuti sudjelovanje ljudi sa sela, a pogotovo žena u odlukama i aktivnostima koje utječu na njihov život. Također, želi se povećati svijest javnosti o problemu gladi u svijetu, promicati prijenos novih tehnologija među zemlje u razvoju te jačanje međunarodne i nacionalne solidarnosti u borbi protiv gladi i skrenuti pozornost na postignuća u razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije.

Obilježavanje Svjetskog dana hrane u Hrvatskoj

Hrvatska agencija za hranu (HAH) uz potporu Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović i Ministarstava poljoprivrede te zdravstva i ove je godine organizirala nacionalno obilježavanje Svjetskog dana hrane. Moto Svjetskog dana hrane ove godine glasi: „Naša djelovanja su naša budućnost“ te je u Hrvatskoj povodom toga odabrana tema doniranja hrane, a kao jedan od veoma važnih pitanja u našoj zemlji. Skup se stoga održavao pod motom „Spasimo hranu!“ na kojemu je bilo riječi o Sustavu doniranja u Republici Hrvatskoj: trenutno stanje, izazovi i perspekt.

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva

Odlukom Ujedinjenih naroda 17. listopada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Svrha obilježavanja ovoga dana je osvješćivanje siromaštva i socijalne isključenosti kao velikog društvenog problema te pomoću raznih akcija omogućiti porast solidarnosti s ljudima koji žive u siromaštvu.

Siromaštvo se može definirati kao neposjedovanje novca ili imovine odnosno posjedovanje veoma malo novca ili imovine. Ono je vidljivo na razne načine poput nedostatka dohotka i sredstava potrebnih za egzistenciju, gladi i neuhranjenosti, nedostupnosti obrazovanja, neodgovarajućih stambenih uvjeta i brojne druge. Siromaštvo je globalni problem današnjice koji je ne poznaje granice dobi, spola ili pak vjere. U Hrvatskoj također vlada stanje sve većeg porasta broja siromašnih osoba. Od broja djece koja ovise o socijalnoj pomoći, preko umirovljenika koji primaju veoma male mirovine, do radno aktivnog stanovništva koje radi, ali ne prima plaće ili stope nezaposlenosti mladih osoba koja je na samom europskom vrhu.

Da bi se riješio problem siromaštva u Republici Hrvatskoj, vlada je 2014. godine usvojila Strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014.-2020.), koja je izrađena u suradnji svih relevantnih sudionika, predstavnika tijela državne i javne vlasti, kao i lokalne i područne samouprave, predstavnika poslodavaca, sindikata, organizacija civilnoga društva i akademske zajednice. Svrha je Strategije učinkovitije usmjeravanje mjera sustava u cilju osiguranja minimalnog životnog standarda najugroženijih dijela stanovništva te sprečavanje novih pojava siromaštva i socijalne isključenosti i to kroz aktivnosti u područjima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja, pristupa zdravstvenom sustavu i ostalo.

Strategija ističe prioritete u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti na kojima je izrađen Program provedbe:

  • Osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu.
  • Osiguravanje uvjeta za sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba.
  • Uspostavljanje koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te sustava praćenja i evaluacije.

Volonterstvom do rješavanja problema gladi i siromaštva

Važno je da svi zajedno postanemo svjesni velikih društvenih problema poput siromaštva i gladi u svijetu koji iz godine u godinu zahvaćaju sve veći broj ljudi. Potrebno je izgraditi svijest kako o problemu siromaštva tako i o problemu nestašice hrane u nerazvijenim zemljama svijeta. Jačanje solidarnosti u borbi protiv siromaštva i gladi je imperativ o kojemu svatko treba voditi računa. Svi zajedno možemo pomoći kod suzbijanja ovih problema na razne načine. Volontiranjem u raznim akcijama, u raznim udrugama koje pružaju socijalne usluge ili u ustanovama socijalne skrbi, pomaganjem onima kojima je pomoć najpotrebnija, razmišljanjem o tome koliko novaca trošimo na hranu, ali i u kojim količinama hranu konzumiramo i bacamo.

Volonteri mogu na razne načine pomoći u suzbijanju ovih problema. Mogu sudjelovati u samoj promociji kompostiranja i nebacanja hrane u raznim javnim kampanjama te drugim akcijama. Sudjelovati u prikupljanju hrane koja je pred istekom roka trajanja ili će se baciti te kuhanju za potrebite. U Americi, ali i drugim dijelovima svijeta, pa i u Rijeci je u tom pogledu poznata organizacija „Food Not Bombs“ koja besplatno dijeli vegetarijansku hranu gladnim ljudima, protestirajući protiv rata i siromaštva. Organiziraju sakupljanje proizvoda, kruha i ostalih namirnica te ih pripremaju i kasnije dijele potrebitima. Nastoje potaknuti javnost na sudjelovanje u promjeni društva te usredotočenje na rješavanje problema kao što su glad i siromaštvo.

Jedan od načina pomoću kojih volonteri pomažu u suzbijanju gladi je prikupljanje hrane ispred trgovačkih centara te dijeljenje iste korisnicima. Primjera radi je Socijalna samoposluga  „Kruh sv. Elizabete“, projekt Franjevačkog svjetovnog reda koji radi sa siromašnim ljudima grada Rijeke i okolice. Projekt je započeo 2010. godine kada je pokrenuta prva akcija u školama po principu jedan učenik jedan proizvod, da bi se prikupile osnovne namirnice koje bi se kasnije podijelile potrebitima. Iz godine u godinu je projekt rastao i širio se te tako danas volonteri svake subote prikupljaju hranu po trgovačkim centrima, voze hranu iz trgovačkih centara, slažu je, a kasnije dijele korisnicima.

U pogledu suzbijanja siromaštva veliki broj volontera sudjeluje u raznim aktivnostima, a koje pomažu kako bi ljudi izašli iz siromaštva. Udruga Centar za kulturu dijaloga svojim programom „Moje mjesto pod suncem“ posvetila se pružanju socijalnih usluga djece slabijeg imovinskog i socijalnog statusa. Svrha je programa stvaranje mjesta na kojemu će djeci iz obitelji lošijeg socio-ekonomskog položaja biti omogućena podrška u stjecanju znanja, vještina i rada na sebi kroz izvaninstitucionalno obrazovanje i odgoj. Volonteri se pritom mogu uključiti u razne aktivnosti poput radionica plesa ili glume, pomoći kod učenja, posjete muzejima, kazalištima i slično. U svrhu suzbijanja siromaštva, Udruga za beskućnike i socijalno ugrožene osobe Oaza pruža potporu socijalno ugroženim osobama i smanjenju pojave socijalne isključenosti u gradu Rijeci. Udruga provodi programe usmjerene zaštiti beskućnika, a volonteri mogu pomoći u odgojno obrazovnim programima poput pomoći u učenju, zatim kroz individualni rad s djecom i mladima. Volonteri također mogu pomoći u prihvatilištu za beskućnike u vidi pomoći djelatnicima pri dežurstvima ili putem raznih radionica za korisnike. Isto tako, mogu pomoći u pisanju životopisa i molbi za posao i slično.

Postoje razni i mnogobrojni načini na koji se svatko od nas može uključiti i pomoći kod suzbijanja problema gladi i siromaštva koji sve više pogađaju ljude cijeloga svijeta. Da li putem akcija ili različitih kampanja. Ili prikupljanjem raznih potrepština, hrane ili ostalih proizvoda potrebnih za svakodnevni život pojedinaca. Mogućnosti su zaista razne i svatko može svojom pomoći pridonijeti rješavanju tih problema, jer jedno je svakako sigurno, hrana ne bi trebala biti privilegija za nikoga već pravo. 

Tekst: Jelena Hrkač, volonterka Udruge SMART

Fotografija: Osnovna škola Pregrada