Poziv organizacijama – Mreža koordinatora volontera IŽ i Prezentacija Standarda kvalitete volonterskih programa

Poziv organizacijama – Mreža koordinatora volontera IŽ i Prezentacija Standarda kvalitete volonterskih programa

Pozivamo vas na dva događanja namijenjena organizacijama s područja Istarske županije koje uključuju volonterke i volontere u svoj rad, odnosno koordinatorima/cama volontera/ki, koja će se održati u prostoru Dnevnog boravka Društvenog centra Rojc, na adresu Gajeva 3, Pula . ● Sastanak Mreže koordinatora volontera Istarske županije, 7. veljače, u 11 sati. Mreža koordinatora volontera zamišljena je kao mjesto susreta koordinatora i koordinatorica volontera/ki iz raznih organizacija, s ciljem pružanja međusobne podrške i razmjene iskustva, izazova i dobre prakse. Mreža koordinatora volontera više od 10 godina postoji u Primorsko – goranskoj županiji, a osnovala ju je Udruga SMART, Volonterski centar Rijeka, čije će nam se predstavnice pridružiti na sastanku i podijeliti svoje iskustvo. Sastanak će poslužiti za formiranje Mreže, te za zajedničko promišljanje o temama, dinamici sastajanja i načinu rada buduće Mreže. Predviđeno trajanje sastanka je dva sata. ● Prezentacija Standarda kvalitete volonterskih programa za organizatore volontiranja, 7. veljače, u 13:30 sati. Standardi kvalitete volonterskih programa za organizatore volontiranja su namijenjeni svim organizatorima volontiranja koji žele razvijati volonterske programe temeljene na kvaliteti, koje mogu dokazati. Glavni cilj Standarda kvalitete je osigurati kvalitetu volonterskog programa u cilju unaprjeđenja volontiranja. Radi se o alatu organizacijskog razvoja, u području rada s volonterima, kojega je izradio Hrvatski centar za razvoj volonterstva (HCRV) čiji je SMART jedan od osnivača. Standardi se temelje na samoprocjeni, vodeći se već definiranim standardima kvalitete i pripadajućim kriterijima. Svaki standard i kriterij procjenjuju se prema popisu predloženih dokaza. Zainteresiranim organizacijama koje žele započeti rad na unaprjeđenju kvalitete volonterskog programa, bit će dostupna i mentorska podrška SMART-a i Volonterskog centra Istra. Predviđeno trajanje prezentacije je 1 sat i 30 minuta. Kako...
Moje mjesto pod suncem traži Voditelja/icu šivanja i Asistenta/icu u podukama matematike

Moje mjesto pod suncem traži Voditelja/icu šivanja i Asistenta/icu u podukama matematike

“Moje mjesto pod suncem” je program dviju udruga, Šarolije i Centra za kulturu dijaloga koji je osmišljen kako bi djeci lošijeg socio-ekonomskog položaja osigurao poticajno okruženje u kojem bi imali priliku sudjelovati u besplatnim aktivnostima kakve im njihovi roditelji nisu u mogućnosti pružiti. Zašto volontirati u programu “Moje mjesto pod suncem”? steći ćete izvanredno iskustvo rada s djecom, razvit ćete nove vještine i steći nova znanja, upoznat ćete puno drugih ljudi i steći nova prijateljstva, ako se pokažete posebno ustrajnima, vrijednima i kvalitetnima, imat ćete mogućnost dobiti preporuku za posao, korisno ćete provesti slobodno vrijeme, uz ugodnu atmosferu i druženje, omogućit ćete djeci da se barem na trenutak osjećaju prihvaćenim u društvu, ići ćete na različite izlete zajedno s djecom, pomoći ćete u nastavku provođenja programa “Moje mjesto pod suncem”. Trenutno otvorene volonterske pozicije: VODITELJ/ICA ŠIVANJA – Poželjno je da voditelj/voditeljica ima iskustva u šivanju i radu s djecom. Također, potreban je voditelj/voditeljica koji/a je voljan/na pristati na suradnju do kraja školske godine. ASISTENT/ICA MATEMATIKE – Poželjno je da asistent/ica ima volje i želje za podučavanjem djece u području aktivnosti za koju se prijavljuju te da bude strpljiv/iva u radu s njima. Tražimo volontera/volonterku koji imaju mogućnost dugoročne suradnje u volontiranju s djecom. Prijavu možete izvršiti tako da popunite obrazac prijavnice za volontere na sljedećem linku te ukoliko imate dodatnih pitanja svakako se obratite putem maila: mojemjestopodsuncem@cekade.hr...
Dodijeljene nagrade “Volonteri godine”

Dodijeljene nagrade “Volonteri godine”

Povodom Međunarodnog dana volontera, Udruga za razvoj civilnog društva SMART, u suradnji s Gradom Rijekom i Primorsko-goranskom županijom dodijelila je nagradu „Volonteri godine“ za 2018. godinu, u nekoliko kategorija. Čvrsto vjerujemo da je trud volonterki i volontera potrebno nagraditi, naime upravo te pojedinke i pojedinci ulažu svoje vještina i znanje, vrijeme i trud u razvoj naše zajednice i svojim nesebičnim djelima mijenjaju svijet na bolje. Osim pojedinaca i pojedinki, nagradili smo i organizacije koje uključuju volontere, nagradom za  kvalitetan rad s volonterima/kama – “Organizator volontiranja 2018.” Ovom nagradom želimo zahvaliti i istaknuti razne udruge i ustanove koje ulažu svoje resurse kako bi omogućile uključivanje u zanimljive i poticajne volonterske programe te tako svojim korisnicama/ima pružile dodatne aktivnosti i obogatile život naše zajednice. 2018. godine, SMART je uveo i novu kategoriju nagrade, kako bismo istaknuli važnost promoviranja i organiziranja volonterskih aktivnosti u odgojno – obrazovnim ustanovama – “Školski volonterski klub”. Smatramo da poticanje mladih na volontiranje ima višestruku važnost, predstavlja izvor društvene energije za pomoć potrebitima, iskustveni je način odgoja mladih za aktivnu građansku ulogu u demokratskom društvu, a važnu ulogu ima i u razvoju samopoštovanja i vrijednih socijalnih vještina. Škola kao ključni nositelj odgoja i obrazovanja može imati veliku ulogu u promicanju vrijednosti koje se volontiranjem afirmiraju, sloboda Nagrade su uručili zamjenik riječkog gradonačelnika, gospodin Marko Filipović i zamjenica primorsko – goranskog župana gospođa Marina Medarić. Nagrade Grada Rijeke i SMART-a primili/e su Željana Bučić – Talijan, Matica umirovljenika Grada Rijeke, Elizabeta Ribarić, Dom za odgoj djece i mladeži Rijeka i Robert Ribarić, Udruga eRIpio – Hrvatska udruga za promicanje vrijednosti i tehnika civilne zaštite. Nagrađeni za Primorsko –...
5.12. Međunarodni dan volontera!

5.12. Međunarodni dan volontera!

Od 1985., 5.12. rezerviran je za slavlje volonterki i volontera i vašeg neprocjenjivog i izuzetno važnog angažmana u društvu.  Slavimo vas koji nesebično i predano gradite solidarniju, otvoreniju i tolerantniju zajednicu u kojoj brinemo za najranjivije i u kojoj biramo biti odgovorni i aktivni članovi. Uključivanjem u volonterske aktivnosti raznih udruga, ustanova i ostalih neprofitnih organizacija, afirmiramo vrijednosti koje volonterstvo donosi, solidarnost, mir, povjerenje, uvažavanje sebe i drugih, sloboda izbora, odgovornost, pravednost, dijalog i snošljivost. Drage volonterke i volonteri, vaš trud čini naše društvo boljim mjestom za život, hvala vam na svim otiscima srca koje ste ostavili u svom...
Pravo na različitost!

Pravo na različitost!

Nedavno je obilježen Međunarodni dan tolerancije. Točnije 16. studenoga, a koji se obilježava od 1996. godine kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala sve svoje članice na obilježavanje dana poštovanja i uvažavanja drugačijih, u skladu s Deklaracijom o načelima tolerancije UNESCO-a iz 1995. godine koja definira toleranciju ne samo kao moralnu dužnost, već i pravnu i političku obvezu za pojedinca, društvene skupine i države. Proglašenjem Međunarodnog dana tolerancije UNESCO je skrenuo pažnju na brojne međunarodne akte koji se tiču ljudskih prava što uključuje Konvenciju o građanskim i političkim pravima, Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacija žena, rasne diskriminacije te Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Definicija tolerancije Tolerancija se Deklaracijom definira i kao instrument koji naglašava potrebu za stvaranjem zakonskih okvira koji bi trebali jamčiti jednakost postupanja prema pojedincima i izjednačavanje mogućnosti društvenih skupina i pojedinih osoba u društvu u svim životnim aspektima poput zdravlja, obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i dr. Postoje brojne definicije tolerancije od „Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Ona je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenju. Tolerancija je harmonija u različitostima. To nije samo moralna dužnost, to je također politički i zakonit zahtjev“, do definicije da je „Tolerancija odgovornost koja nosi ljudska prava, pluralizam, demokraciju i vladavinu zakona. Ona uključuje odbacivanje dogmatizma i apsolutizma i potvrđuje standarde postavljene u instrumentima internacionalnih ljudskih prava“. Iz svega navedenog zaključuje se kako su glavne karakteristike tolerancije razumijevanje i poštovanje drugih sa svim njihovim različitostima u odnosu na nas. Značenje riječi tolerancija Tolerancija vuče korijene iz grčkog jezika, a podrazumijeva...
Jednaka prilika za uspjeh svima!

Jednaka prilika za uspjeh svima!

Svjetski dan međusobnog pomaganja obilježava se svake godine 26. listopada. Važno je barem na taj dan okrenuti se oko sebe i pružiti pomoć onima kojima je potrebna. Ne treba to nužno biti materijalna pomoć. Osmijeh, lijepa riječ, volontiranje samo su neki od primjera pomoći. Svrha toga dana je naučiti slušati druge ljude, ljude koji nas okružuju te im pomoći svojim savjetima ili nekim drugim oblikom pomoći. Jedni od drugih možemo mnogo toga naučiti kada obratimo pažnju. Povodom Svjetskog dana međusobnog pomaganja na riječkom Korzu se od 26. listopada do 05. studenoga moglo posjetiti fotoizložbu kojom se htjelo svratiti pozornost javnosti na problem siromaštva djece. Fotografije su bile popraćene izjavama roditelja koji svojoj djeci ne mogu pružiti ni ono osnovno za „normalan“ život. Kreatori fotoizložbe bili su udruge Centar za kulturu dijaloga i Šarolija u sklopu njihovog zajedničkog programa „Moje mjesto pod suncem“ namijenjenog djeci koja žive ispod ruba siromaštva te njihovim roditeljima. Veliku pomoć u osmišljavanju i provedbi izložbe pružio im je i kreativni kolektiv «Kombinat». Program „Moje mjesto pod suncem“ Nakon uspješne inicijative „Oslobodimo doniranje hrane PDV-a“, udruga Centar za kulturu dijaloga nastavila je rad na poboljšanju socijalnog i ekonomskog statusa građana. Iz toga su razloga osmislili program „Moje mjesto pod suncem“ kako bi se djeci lošijeg socio-ekonomskog položaja, odnosno korisnicima Socijalne samoposluge „Kruh sv. Elizabete“ osiguralo poticajno okruženje u kojem bi imali priliku sudjelovati u besplatnim aktivnostima kakve im njihovi roditelji nisu u mogućnosti pružiti. Uz djecu roditelja socijalne samoposluge, program radi i s djecom koju im šalje Centar za socijalnu skrb i osnovne škole. Jedini je to program koji u Rijeci kontinuirano radi s 40-ak djece...
Međunarodni dan koordinatora volontera

Međunarodni dan koordinatora volontera

Danas, 5.11. slavimo koordinatore volontera i vaš rad! Međunarodni dan koordinatora volontera (International Volunteer Managers Day) obilježava se od 1999. godine u želji da se istakne značaj uloge koordinatora volontera i njihove podrške volonterima. Ovogodišnji slogan glasi Vrijeme je za promjenu! (Time for Change), odnosno naglasak je stavljen na promjene s kojima se susreće uloga koordinatora volontera kako bi se osigurala njena relevantnost i snaga u budućnosti. Uloga koordinatora volontera predstavlja ključnu profesiju u razvoju kvalitetnih i vrijednih volonterskih programa bilo kojeg organizatora volontiranja. Svjesni činjenice da imamo još dosta posla da u hrvatskim okvirima koordinator volontera postane zasebna i prepoznatljiva profesija, želimo posebno istaknuti kako upravo zato još i više cijenimo vaš rad s volonterima, svakodnevno zalaganje, vrijeme koje ulažete u volonterski program, motivaciju koju širite te entuzijazam koji ne jenjava. Ovom prilikom želimo vam se zahvaliti ne samo na vašem angažmanu u vašim organizacijama, već vam posebno hvala želimo uputiti zbog spremnosti na suradnju sa SMART-om koju stalno dokazujete, odaziva na naše aktivnosti te dijeljenja vašeg iskustva i prakse s nama što nam je neizmjerno važno. Hvala vam što iz dana u dan dokazujete da su promjene moguće i da promjene kreću od...
Naša djelovanja su naša budućnost

Naša djelovanja su naša budućnost

Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda, utemeljena je 16. listopada 1945. godine u Quebecu (Kanada), s ciljem poboljšanja razine prehrane i standarda te unapređenja poljoprivredne proizvodnje i života u seoskim zajednicama. Svjetski dan hrane (World Food Day) utemeljen je 1979. godine od zemalja članica Organizacije za prehranu i poljoprivredu u znak obilježavanja dana osnutka FAO-a na dan 16. listopada. Unatoč pokušajima da se smanji broj pothranjenih u svijetu, službeni podatci ne idu tome u prilog. Svjetska organizacija za hranu izvješćuje kako će svijet do 2050. godine morati proizvoditi 70% više hrane kako bi mogao nahraniti novih 2,3 milijardi ljudi kojih će prema UN-ovim predviđanjima biti ukupno 9,2 milijarde! Sve je više ljudi na svijetu gladno, a ako se ne poduzmu određene mjere, situacija bi mogla biti još i gora. Sve veća glad u svijetu Svake godine Svjetska organizacija za hranu povodom Svjetskog dana hrane predlaže različite tematske akcije kao što su: sigurnost hrane u svijetu, poticanje poljoprivredne proizvodnje kroz državne poticaje, izazovi klimatskih promjena, no, potrebe za hranom sve su veće, jer potražnja za hranom raste brže nego li ponuda, što je posljedica povećanja svjetske populacije s jedne strane, a s druge strane ekonomski napredak bogatijih država te njihovo traženje novih izvora energija ignorirajući uzgoj poljoprivrednih kultura za prehranu. Svjetska organizacija za hranu želi da se u cijelom svijetu, a najviše u razvijenim zemljama kroz razne humanitarne aktivnosti prenese poruka kako je vrijeme da se učini nešto oko problema gladi u svijetu. Cilj je kampanje povećati svijest te mobilizirati svjetska financijska sredstva, tj. ulaganje u projekte koji će doprinijeti većoj proizvodnji hrane u smislu angažiranja stanovništva u...
Svjetski dan mentalnog zdravlja – utjecaj volontiranja

Svjetski dan mentalnog zdravlja – utjecaj volontiranja

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada, u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje, a u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi se podigla svijest o važnosti mentalnog zdravlja i njegovom promicanju te potaknulo na ulaganje u mentalno zdravlje. Svjetska federacija za mentalno zdravlje ističe potrebu za jačanjem svijesti u jednakoj važnosti mentalnog i tjelesnog zdravlja te potrebu učenja vještina psihološke prve pomoći. Na probleme mentalnog zdravlja gleda se drugačije nego li na probleme tjelesnog zdravlja. Nedostatak znanja, neupućenost, ali i diskriminacija česti su razlozi koji idu tome u prilog. Smatralo se da je sramota imati neku mentalnu bolest. No, s obzirom na to da raste broj ljudi s problemima mentalnog zdravlja prepoznata je i potreba da se javnost educira i senzibilizira jer se mentalna bolest može dogoditi svakome od nas i nitko nije izuzet od toga. Stoga je važno osvijestiti ljude da postoje problemi i takve vrste. Važno je znati kako se u današnje vrijeme ne mogu i ne smiju ignorirati mentalne bolesti i teškoće mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje mladih Depresija, anksioznost, zloupotreba alkohola i droga neki su od problema mentalnog zdravlja koji su prisutni kod mladih. Prvi znakovi problema s mentalnim zdravljem najčešće se pojavljuju u adolescentskoj dobi, a koji kasnije imaju veliki značaj na život osobe u njezinoj odrasloj dobi. Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja naziva „Pozitivan razvoj adolescenata grada Zagreba: analiza stanja“ a koji dokazuju upravo rečeno. Istraživanje ističe pozitivan razvoj mladih u Zagrebu, ali i ukazuje na probleme poput vršnjačkog nasilja, konzumacije alkohola i droge, depresije, stresa te razmišljanja o suicidu. Predviđanja stručnjaka su da će upravo depresija do 2020. godine postati...
UN-ov izvještaj o stanju volonterstva

UN-ov izvještaj o stanju volonterstva

UN-ov izvještaj o stanju volonterstva u svijetu (2018.) donosi nove dokaze o ulozi volonterstva u jačanju zajednice. U izvještaju je objašnjeno na koji način zajednice vrednuju volonterstvo, koje im omogućuje stvaranje kolektivnih strategija za rješavanje raznovrsnih gospodarskih, društvenih i ekonomskih izazova. Istovremeno, ako nije prikladno podržano od strane širih aktera, volontiranje može biti isključivo, ali i opterećenje za određene skupine u društvu. Zajednice imaju ograničene kapacitete i sredstva za prilagodbu novim i budućim rizicima. Izvještaj istražuje na koji način vlade i razvojni akteri mogu sudjelovati u volonterstvu, njegujući najučinkovitije karakteristike, a pritom ublažavajući potencijalne štete prema najugroženijima. „Snažan i složen način implementacije“: Volonterstvo kao globalno sredstvo za mir i razvoj Volonterstvo zauzima svoj dio u svakom društvu, iako je potrebno još više dokaza za razumijevanje vrijednosti volonterskog doprinosa gospodarstvu i društvu, posebno u krhkim kontekstima. Kako bi se poboljšala baza podataka o volonterstvu i kao polazna točka za otkrivanje različitih manifestacija volontiranja na globalnoj razini, ovo izvješće predstavlja novu razinu volonterstva, opseg i trendove koristeći podatke iz zemalja članica Ujedinjenih naroda. Nova analiza ukazuje na to da na globalnoj razini volonterska radna snaga odgovara onoj od 109 milijuna ekvivalentnih radnika s punim radnim vremenom , a taj broj premašuje brojne velike globalne industrije. Od 109 milijuna, 30% obuhvaća volontiranje koje se formalno odvija kroz organizacije, udruge i grupe, a 70% obuhvaća volontiranje putem neformalnog angažmana između pojedinaca . Budući da je volonterstvo oblik društvenog ponašanja, geografski položaj, spol, dob i druge društvene, političke i ekonomske realnosti utječu na sposobnost ljudi da volontiraju. Podaci ukazuju na to da žene općenito više volontiraju nego muškarci. Formalno volontiranje je relativno ravnomjerno raspoređeno...