Svjetski dan mentalnog zdravlja – utjecaj volontiranja

Svjetski dan mentalnog zdravlja – utjecaj volontiranja

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada, u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje, a u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi se podigla svijest o važnosti mentalnog zdravlja i njegovom promicanju te potaknulo na ulaganje u mentalno zdravlje. Svjetska federacija za mentalno zdravlje ističe potrebu za jačanjem svijesti u jednakoj važnosti mentalnog i tjelesnog zdravlja te potrebu učenja vještina psihološke prve pomoći.

Na probleme mentalnog zdravlja gleda se drugačije nego li na probleme tjelesnog zdravlja. Nedostatak znanja, neupućenost, ali i diskriminacija česti su razlozi koji idu tome u prilog. Smatralo se da je sramota imati neku mentalnu bolest. No, s obzirom na to da raste broj ljudi s problemima mentalnog zdravlja prepoznata je i potreba da se javnost educira i senzibilizira jer se mentalna bolest može dogoditi svakome od nas i nitko nije izuzet od toga. Stoga je važno osvijestiti ljude da postoje problemi i takve vrste. Važno je znati kako se u današnje vrijeme ne mogu i ne smiju ignorirati mentalne bolesti i teškoće mentalnog zdravlja.

Mentalno zdravlje mladih

Depresija, anksioznost, zloupotreba alkohola i droga neki su od problema mentalnog zdravlja koji su prisutni kod mladih. Prvi znakovi problema s mentalnim zdravljem najčešće se pojavljuju u adolescentskoj dobi, a koji kasnije imaju veliki značaj na život osobe u njezinoj odrasloj dobi. Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja naziva „Pozitivan razvoj adolescenata grada Zagreba: analiza stanja“ a koji dokazuju upravo rečeno. Istraživanje ističe pozitivan razvoj mladih u Zagrebu, ali i ukazuje na probleme poput vršnjačkog nasilja, konzumacije alkohola i droge, depresije, stresa te razmišljanja o suicidu. Predviđanja stručnjaka su da će upravo depresija do 2020. godine postati drugi zdravstveni problem u svijetu.

Samopomoć i mentalno zdravlje

Važno je i da sami brinemo o vlastitom mentalnom zdravlju. O svojim osjećajima, mislima, odnosima s drugim ljudima. To se može svakodnevno vlastitim izborima u svim segmentima života. Potrebno je pronaći u svakom danu vrijeme za sebe, za opuštanje, smijanje, zabavu. Potrebno je znati prepoznati stres u svakodnevnim situacijama i naučiti kako se nositi s njime. Važno je razvijati zdrave životne navike koji uključuju zdravu prehranu, fizičku aktivnost i slično. Veoma je važno prepoznati simptome teškoća i reagirati na njih na vrijeme, odnosno potražiti pomoć.

Volontiranjem do očuvanja mentalnog zdravlja

Jedan od načina samopomoći jest i volontiranje. Iako smo obično fokusirani na dobrobit koju volontiranje donosi korisnicima, ono donosi niz dobrobiti i samim volonterima. Jedna od tih dobrobiti jest i utjecaj na očuvanje mentalnog zdravlja.  Volontirajući radimo na sebi, na svojem osobnom rastu i razvoju. Unaprjeđujemo naša znanja i vještine. Upoznajemo širok krug novih ljudi od kojih možemo mnogo toga naučiti ili se s njima sprijateljiti i proširiti svoje socijalne kontakte.
Volontiranje je samovrednujuće iskustvo, u određenim situacijama može njegovati povjerenje koje osoba osjeća prema drugima i ohrabriti pružatelja pomoći da očekuje pomoć kada njemu samome bude potrebna. Ono što je također bitno, kroz pomaganje drugima osoba vjeruje da može učiniti razliku, osjeća da ima kontrolu nad svojim životom i okolinom te time ublažava depresiju i povećava osjećaj samoefikasnosti (odnosi se na percipiranu sposobnost djelovanja u specifičnim situacijama, odnosno na procjenu koliko efikasno možemo djelovati u određenom kontekstu i koliko efikasno možemo koristiti svoje kognitivne resurse). Volontiranjem pomažemo drugim ljudima, što u naše živote unosi sreću, zadovoljstvo, a istraživanja pokazuju da volontiranje smanjuje mogućnosti od pojave depresije, tjeskobe i ostalih mentalnih bolesti. Posebno je to važno kod osoba koje već boluju od neke mentalne bolesti ili imaju povećani rizik. Takvo volontiranje nazivamo i inkluzivno volontiranje odnosno uobičajeni korisnici volonterskih usluga postaju volonteri i time utječu na svoje zdravlje, bolju zapošljivost, veće zadovoljstvo životom te imaju bolju kvalitetu života.

Jedna od pozitivnih strana volontiranja, a u svrhu očuvanja mentalnog zdravlja jest i očuvanje mentalnog zdravlja korisnika s kojima volonteri rade. Volonteri se mogu uključiti u direktan rad s korisnicima koji boluju od mentalne bolesti ili raditi na prevenciji i destigmatizaciji korisnika raznih ustanova i udruga. Volonteri koji rade direktno s korisnicima  omogućuju im bolji, kvalitetniji i bogatiji život. Brinu o njima, vode računa o njihovim potrebama i željama. Korisnici se tako bolje osjećaju, što u konačnici utječe i na njihovo bolje mentalno zdravlje.

Pročitajte zaključke istraživanja Volunteering Ireland, u provedenog u Irskoj 2017. godine, Utjecaj volontiranja na zdravlje i dobrobit volontera. 

Dobro mentalno zdravlje važno je za kvalitetan život. Stoga je važno da svatko od nas obrati pažnju i odvoji trenutak ne bi li poboljšao svoj život i utjecao na vlastito mentalno zdravlje. Upoznajte nove ljude, naučite nove stvari, budite znatiželjni, povežite se, uključite se u zajednicama u kojima živite, volontirajte! 

Autorica: Jelena Hrkač, volonterka