Rijeci je 2016. godine dodijeljena titula Europske prijestolnice kulture 2020. za program „Luka različitosti“. Ciljevi kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine obuhvaćali su kreiranje brojnih kulturnih programa, uključivanje građana kao publike, ali i kao sudionika tih istih programa, suradnju kulture s ostalim sektorima, razvijanje partnerstva i brojne druge ciljeve. Da bi sve to bilo ostvarivo, veliki značaj u svemu tome imaju i volonteri. Svojim znanjem, vještinama, interesima, ali ponajviše svojom željom, mogu doprinijeti da ovaj projekt bude što uspješnije i što kvalitetnije organiziran i proveden. U svemu tome im pomaže voditeljica volonterskog programa Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020., Anita Ladišić.
Početak volontiranja
Anita Ladišić po zanimanju je profesorica engleskog jezika i sociologije, a početke svojeg volonterstva veže još uz srednju školu. No, kako sama kaže, aktivnije se volontiranju posvetila za vrijeme studiranja, kada je „otkrila da postoji svijet međunarodnog volontiranja“. S obzirom da voli putovati, a uz to pomagati ljudima, međunarodni volonterski kampovi koje je otkrila, činili su se kao pravi izbor za nju. Zahvaljujući volontiranju u kampovima, neko vrijeme je provela u Makedoniji, Nizozemskoj, Italiji te Rumunjskoj. Bili su to različiti kampovi, od ekoloških poput čišćenja obala do mirovnih ili pak volontiranja i brige o starijima i nemoćnima. Jednom kad je krenula, nije mogla stati. Kako Anita kaže „navukla se na volontiranje“. A zahvaljujući volontiranju, puno je toga dobila. Upoznala je jako puno ljudi s kojima je i danas u kontaktu te je puno toga naučila. „Volontiranje spaja ljude“ govori Anita.
Zadaci voditeljice volonterskog programa
Taman kad je bila odlučila da je možda vrijeme da ode iz Hrvatske, odlučila joj je dati posljednju šansu i uspjelo je. Postala je voditeljica volonterskog programa Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020. Što to voditeljica volonterskog programa točno radi? Anita odgovora kako je to s jedne strane rad s volonterima, a s druge strane rad sa svim partnerima te ustanovama iz kulture i ostalih programa. Također, objašnjava kako je jedan od zadataka i rad s mentorima koji su vani na terenu s volonterima. No, naglašava kako tu ima i jako puno posla oko administracije, korespondencije, planiranja aktivnosti te same promidžbe volontiranja.
Upitavši Anitu što joj se najviše sviđa u poslu, iste sekunde odgovara kako je to rad s volonterima. Objašnjava mi zatim kako su volonteri toliko pozitivni i toliko vjeruju u cijeli ovaj projekt da te tjeraju da i sam daješ svoj maksimum. Priča mi kako je volontiranje u kulturi još dosta nepoznat teritorij u Hrvatskoj i kako smo još uvijek, što se tog segmenta tiče, na početku, ali i kako je upravo to ono što ju motivira u njezinom radu. „Veseli me postavljati stazu kojom će kasnije netko moći šetati i razgledati sve ono što si ti napravio“ govori Anita.
S druge strane, na moje pitanje što joj je najzahtjevnije u poslu, Anita odgovara kako joj se ponekad čini da je to borba s mitovima koje ljudi imaju o volontiranju jer se ljudi često postave kao da znaju puno o volontiranju, a u praksi kasnije ispada da to nije slučaj. Također, objašnjava kako ljudi misle da je rad s volonterima jednostavan posao, no da to nije tako jer rad s volonterima iziskuje jako puno truda i ulaganja. „Da bi volonteri bili sretni, a aktivnost smislena, treba je jako dobro isplanirati i tijekom provođenja treba biti tamo i biti podrška volonterima“ govori mi Anita.
„Luka različitosti“
Slogan Rijeke 2020. je „Luka različitosti“. Zanimalo me na koji način on povezuje građane te njihovo uključivanje u volontiranje, a Anita odgovara kako je upravo volonterski program pravi primjer te luke različitosti. „Ako pogledamo strukturu volontera koji su se prijavili, vidimo kako najmlađi ima 15 godina, dok će najstariji navršiti 80 godina. Od srednjoškolaca, studenata, zaposlenih, nezaposlenih, umirovljenika do profesionalaca svojih struka, i svi oni prijavili su se za volontiranje“ priča Anita. Važno je napomenuti kako je među njima njih čak 40% koji nikad dosad nisu volontirali te im je to prvo iskustvo. Također, najveći dio prijavljenih volontera čine žene.
Uključivanje građana u volontiranje
Volonteri su u projekt uključeni još od 2014. godine kada su anketiranjem građana željelo saznati što oni misle o ideji kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Anita objašnjava kako se volonteri mogu uključiti u brojne aktivnosti, poput direktnog kontakta s građanima, a koje obuhvaća informiranje ili distribuiranje promo letaka ili pomoć u organizaciji događanja.
Građani mogu popuniti prijavnicu na službenoj stranici projekta, gdje sami mogu odabrati u kojim aktivnostima žele sudjelovati. Anita priča kako se dosad prijavilo oko 150 građana te kako u pravilu oni sami već istaknu što bi htjeli raditi te u kojim bi aktivnostima voljeli sudjelovati i volontirati.
Kad je u pitanju motiv prijave za ovakav tip volontiranja, on je u pravilu raznolik. Anita mi govori kako su to brojni motivi, od ulaganja svojeg vremena, iskustva i znanja kako bi doprinijeli ovom gradu i projektu, do prilike za usavršavanjem nekih vještina, a koje im kasnije mogu pomoći u životu ili kod budućeg zaposlenja.
Planovi za budućnost
Polako se bliži ta 2020. godina, a mene je zanimalo koje su to aktivnosti i što možemo očekivati od volonterskog programa Europske prijestolnice kulture Rijeke 2020. Anita mi odgovara kako ove godine imaju nekoliko većih aktivnosti. Prva takva planirana je već za travanj kada će ponovno biti kampanja Uključi se. Nakon toga u svibnju u sklopu manifestacije Hrvatska volontira imat će aktivnosti u cilju promocije volontiranja. Dok je za jesen planirana izložba na temu volontiranja na baštini. Uz sve to, tu su i brojne druge manje aktivnosti, poput rada s volonterima i njihovim mentorima te promidžbe volontiranja u kulturi.
Zašto volontirati na projektu Rijeka 2020.?
Za kraj, zamolila sam Anitu da kaže i objasni zašto bi se građani trebali odazvati i volontirati na projektu Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020. Anita odgovara kako svatko tko želi biti dio ovoga projekta, to i može pomoću volontiranja. „Volonteri su jedan od najvažnijih kotačića u cijelom projektu i uz njihovu podršku će se realizirati ogroman dio aktivnosti“ odgovara Anita.
Nadalje, Anita priča kako je zajednica volontera toliko različita i pozitivna da svatko tko jednom upozna tu grupu ljudi, željet će biti dio nje. S druge strane, za ljude koje zanima kultura to je super prilika da vide kako to zaista funkcionira iznutra. Na moje pitanje hoće li ovaj projekt doprinijeti većem angažiranju građana u volontiranju u kulturi, Anita odgovara kako se to već sada vidi, jer se promjene već događaju, te kako to može samo ići prema naprijed. „Volonterski program nasljeđe je Europske prijestolnice kulture i ideja je da on nastavi kad sve to završi 2021. godine“ poručuje za kraj Anita.
Tekst: Jelena Hrkač, volonterka udruge SMART